Članak

Dobrodošli u svijet vulkana!

Počnimo od njihovog imena - ono potječe od rimskog boga Vulkana, boga vatre i, naravno, vulkana. Svi znamo da je Zemljina unutrašnjost užarena i neprestano nas lagano grije iako mi to ni ne osjetimo, ali zato su tu vulkani da nas na to podsjete! Njihova vruća unutrašnjost rezultat je eksplozije supernove koja se dogodila puno prije stvaranja Zemlje i ostalih planeta, što znači prije čak sedam milijardi godina!

Što je zapravo vulkan?

Vulkan je geografski oblik, a najčešće se radi o planini (no ima i podvodnih vulkana, što znači da su to podvodne planine!) iz koje magma izlazi na površinu Zemlje. Vulkani bitno utječu na oblikovanje reljefa, a mogu se podijeliti u dvije velike skupine - aktivni i neaktivni. Aktivni vulkani tvore vulkanske zone, a najpoznatija takva zona je pacifički vatreni krug koji okružuje Tihi ocean. Najistaknutiji dio vulkana je kupola koja završava kraterom, dok je veza između vulkanskog ognjišta i kratera - vulkanski kanal. Osim magme, iz vulkana izlaze i vulkanske bombe (veći komadi lave vretenastog oblika), vulkanski blokovi (mogu težiti po nekoliko tisuća tona), vulkanski prašinac ili tuf (pepeo pomiješan s vodom) te lapile (užareno kamenje veličine šljunka). Vulkanska područja vrlo često prate velika termalna i mineralna nalazišta.

Podvodni vulkani često stvaraju nove otoke - npr. otočje Havaji je vulkanskog podrijetla, stoga lokalno havajsko stanovništvo štuje božicu vatre Pele koja se pojavljuje u mnogo oblika. Jedan od njih je i vulkanska lava, a drugi su bijeli pas, starica te djevojka. No nas zanima baš lava, vatra, visoke temperature, krateri... i sve ono što je povezano s vulkanima! Pele obitava u havajskim kraterima, a mnogobrojni posjetitelji u njima joj ostavljaju darove - kovanice, cvijeće, ali i svinjske glave te pečene piliće! A sve to da bi se njihova božica udobrovoljila i što rjeđe im slala vatru, dim i pepeo!

Što je magma?

Magma je užarena žitka masa u utrobi Zemlje, a na površinu počinje prodirati iz više razloga, npr. zbog tektonskih gibanja, promjene dubinskog tlaka, visoke temperature koja može biti od 600 do 1.200 Celzijevih stupnjeva ili zbog plinova i para koji guraju magmu.

Magma na površini Zemlje naziva se lava, a izbija na dva načina: izlijevanjem ili erupcijom. Kad dođe do izlijevanja, stvaraju se tzv. pokrovi, npr. otok Island je nastao izlijevanjem magme, dok erupcije nastaju zbog velike količine nakupljene pare i plinova pa su često vrlo eksplozivne, popraćene potresima.

Vulkanske katastrofe

Vulkanski otok Krakatau u Indoneziji je 1883. godine nakon dvjesto godina mirovanja eksplodirao. Erupcija je raznijela veći dio otoka, ali i povećala površinu dva susjedna otoka. Pretpostavlja se da je ta eksplozija izazvala najjači zvuk zabilježen u povijesti jer se čuo na udaljenosti od čak 5.000 kilometara. Nakon eksplozije nastao je velik plimni val visok 36 metara, a poginulo je čak 36.000 ljudi.

Vulkan Mont Pele je erupcijom uništio gotovo cijeli grad St. Pierre kada je iz kratera izbio užareni oblak sa sumpornom kiselinom, parom i užarenim kamenjem. Poginulo je 26.000 ljudi.

Vulkan St. Helens u SAD-u eruptirao je 1980, a uokolo su letjele stijene veličine autobusa. Pretpostavlja se da je eksplozija imala snagu 500 atomskih bombi jer su stabla na području od 600 kilometara kvadratnih bila sravnjena sa zemljom.

Trenutno aktivni vulkani

Na Zemlji je trenutno aktivno mnogo vulkana, neki samo bacaju dim, a neki tjeraju tisuće ljudi na bijeg. Evo samo nekih trenutno aktivnih vulkana i njihovih zadnjih jačih erupcija:

Bulusan, Filipini, 1995.
Canlaon, Filipini, 2003.
Heard Island, Australija, 2004.
Merapi, Java, Indonezija, 2006.
Sakura-jima, Japan, 2005.
Kilauea, Havaji, SAD, 2005.
St. Helens, SAD, 2005.
Karimski, Rusija, 2005.
Anatahan, Marijansko Otočje, 1920.

Hrvatska i vulkani

Dakako, u Hrvatskoj nema vulkana, to je jasno. A nama najbliži su oni na Apeninskom poluotoku. Ti najpoznatiji talijanski vulkani su - Vezuv kod Napulja, Etna na Siciliji te Stromboli i Vulcano u Tirenskom moru.

Izvor: www.tportal.hr

Diskusija